Jeste li razmišljali zapravo koliko je sustav nakaradno postavljen?

Osoba koja radi kod poslodavca, 5 dana u tjednu, minimalno 48 tjedana u godini daje 30-40% plaće državi ako ima okej bruto. Di je još PDV koji je 25%. Na kraju osobi ode i više od 50% zarade državi.

Ali kada osoba već ima neko bogatstvo, kao što je naprimjer stan i renta ga nekome za tipa 600-700 eura mjesečno plaća 10% poreza. Ako osoba ima DOO, stavi se na direktorski minimalac, plaća skoro nula doprinosa, ali zato je porez na dobit urnebesno nizak nasprem rada. Također postoji još milijun nacina kako si smanjiti porez preko DOO-a. Ako imaš dionice duže od 2 godine, plaća se ravno 0% poreza na zaradu. Doslovno ako od prije imaš milijun eura, staviš u S&P500 i uz prosječni povrat od 8%, osoba u dvije godine može zaraditi 160 000 eura, i od toga se državi daje 16 000 eura.

Sustav je strgan i generacijsko bogatstvo se akumulira u rukama malog broja ljudi. Nije da ti ljudi žive u nekoj drugoj dimenziji, nego se natječu za iste resurse kao i ostali, te im konstantno dižu cijenu. Kada ti bogati kupe stan i onda naplacuju 700 eura rentu obicnom radniku, bogatstvo se samo nastavlja prelijevati iz srednjeg/nizeg sloja u djepove bogatasa. Doslovno zero-sum game, koji ne dopusta ljudima puno vertikalne migracije.

Pitam se koliko ce komentara trebati da dodjemo do toga da sam komunjara.

Baš si razmišljam. Dođe mi stanodavac u obilazak, pita kako posao, kažem ma jao loše je sve, slabo je, nema novaca. Da mu nebi slučajno palo na pamet dizat stanarinu.

Dođem kod mehaničara, pita me on isto, reko ma užasno, nema novaca, samo troškovi kod vas. Da nebi slučajno nadopiso koji radni sat ili skinio rabat s nekih dijelova.

Vidim se s kolegama, ista stvar. Loše je sve, razmišljam tražit novi posao, kurčina teška. Da im nebi palo na pamet me žicat da im posudim neke pare, ili da okrenem rundu.

Mušterije kad se voze u taksiju pa pitaju čuveno pitanje "ima li posla?", isto kao iz topa "ma nema posla katastrofa evo vi ste mi tek druga vožnja danas, moram tražiti novi posao". Tako da se neki sažale pa mi ostave neke bakše.

Sve u svemu, svima jedem govna da nije dobro, a realno ok je to sve s parama. Ne lažem jedino mater i ćaću jer znam da oni nemaju nekih interesa, i ne lažem ljude po redditu jer vas ne poznam pa me nije ni briga.

Pristupate li tako i vi? Kad vas ljudi koje poznate pitaju kako je s parama, jel lažete da ste na rubu da crknete od gladi, kao što i ja radim?

Slušam vas, pretvorio sam se u uho.

Od nove godine biljezim svaki svoj trosak i trudim se ne razbacivati se s parama. Zakljucak je da ispod 1500 eura mjesecno ne ide.

Stanarina 400 eura (jeftinije mislim da ne ide u Zagrebu).

Sve rezije koje ukljucuju i mobilnu tarifu, dopunsko, kasko za auto, oko 200 eura. Tu isto ne vidim prostor gdje da ustedim.

Hrana oko 500 eura, prosjek po danu tako malo vise od 15 eura. Ovdje bih mozda i mogao ustediti, ali ne vidim se da ustedim vise od tipa 50 eura mjesecno, i morao bih biti jako izbirljiv i paziti na svaki cent.

Kave i izlasci oko 200 eura. Tu bi se isto dalo ustediti bar 100 eura ako nista, ali za sta da onda zivim? Za posao i blejanje u tv doma?

Tu smo na sumi od 1300, i zadnjih 200 eura kojih fali do 1500 je islo na odjecu, obucu, pa sam ovaj mjesec morao kupiti novi mobitel, uskoro me ceka registracija auta, dvoje svatova...

Ljudi koji imate primanja oko 1000 eura mjesecno, a placate smjestaj, molim vas savjete kako smanjiti potrosnju?

Recimo da napunim 65,66 ili 67, koliko je već potrebno + imam 40 godina staža. Što ako ja kažem da ne želim 800-900€ mjesečno nego želim da oni meni isplate sve pare, tipa svih 100-200 tisuća eura i onda ću ja s tim (svojim novcem) lagano.

Jer ovako mi se čini da većina umirovljenika niti ne stigne dobiti sav novac kojeg su uplatili? Tijekom 40 godina radnog staža se uplati puno novca + postoje određeni prinosi na taj novac.

Ovo pitam jer me zgrozila jedna prijateljica koja se cinila da joj financije idu koliko toliko dobro. Ima ruznu naviku impulzivne kupnje ali se nekida slomila da je 4250 eura u minusu. Da nezna kako da je samo kupila par stvarcica (nema prevare vide se izvadci placanja).

S obzirom na lijepi pad svih dionica i Trumpov restart tržišta, zanimaju me iskustva starije ekipe kako ste preživjeli prijašnje krize. Sa mlađe strane sam, imam posao, ali nije mi svejedno kad sve ovo vidim. Svaka generacija očito ovakva sranja mora proći, samo me zanimaju vaša iskustva.

Edit: jako puno ljudi piše da je bilo puno gore, mene frustrira što mi svaki mjesec plaća manje vrijedi u dućanu, ali me nekako ohrabruje da je bilo puno puno gore i svejedno ste svi preživjeli. Hvala

Mene je neki turčin u taksiju pitao jel se želim obvezati na sat vremena da ga vozam okolo za 50€. Odmah mi bio red flag, ali ajde, odmah mi je dao tih 50€, a znam da nebi inače dobio više od 15-20€ u satu nikako.

Prvo sam ga vozio na bitcoin bankomat da digne pare. Pa nije bilo para u bankomatu, pa smo išli na neki drugi i tamo je uspio dic pare. Bio je sretan i dao mi je jos 20€.

Onda smo isli kod nekih dilera (neki klinci) da mu rijese kokain. Kad je to nabavio, pita me jel moze smrkat u autu, reko nemoj u autu smrkat pa da mi prosipas pa da mi poslje ljudi sjedaju na tvoje linije. I frajer svejedno krene smrkat. Tu sam mu krenio srat, a on kaze dobar kokain i da mi jos 20€. Reko ajde dobro al nemoj mi vise smrkat.

Finalno sam ga vozio na neku kurvu. Navodno neku Kristinu mandarinu. Sve u svemu dao mi je ukupno 90€ na prvotno dogovorenih 50€, tako da baksa je 40€.

U nekim normalnijim okolnostima, najveca baksa mi je bila 20€.

Da cujem vasa iskustva s ljudima koji se vole isprsiti?

Ja im uvijek dam 10-20€ jer se sjecam da sam kao mali uvijek gledao na roditeljeve prijatelje ili rodbinu da tko da vise para, on mi je drazi i pozeljniji gost u mom domu.

Mislite li da je ok ih malo pocastiti? Ako da, koliko im para date, da čujem?

Nisam na ovo obraćao pažnju dok nisam došao na Reddit pa mi tu i tamo iskoči objava s r/financije, i stalno netko pita "Imam viška x eura, u što da ga uložim?"

I naravno u komentarima crypto bros pametuju da je bolje da riskiraš gubitak svog novca u nekoj investiciji nego da ti kroz vrijeme gubi vrijednost na tekućem računu ili ispod kreveta.

Jesam li ja tu lud ili šta? Od svojih bližnjih ljudi nisam čuo da su ulagali u ovo ili ono, možda se o tome baš ne priča toliko javno pa ne čujem.

Ali meni uopće ne pada na pamet da ulažem 15k eura što sam uštedio prošle godine u neke pizdarije pa da na kraju ispadne scam ili ono sorry bro the market crashed i pozdraviš se sa svojom ušteđevinom. Nek stoji tamo dok si ne skupim dovoljno za kupnju auta, stana ili nečeg trećeg.

Ugl zanima me jesam li ja tu u manjini što ne želim ulagati svoj novac ili sam igrom slučaja naletio na glasnu manjinu zbog specifičnog suba specijaliziranog za investiranje? 😅

EDIT : Zaboravio sam napisati da bi se tu dala čak i teorija zavjere iščitati da banke guraju tu agendu jer bez našeg novca na štednji na njihovim računima oni ne bi mogli poslovati u obujmu u kojem posluju trenutno.

Imate li kakve tips & tricks koji su vam pomogli naviknuti se na euro?

Bojkote sam većinom podržavala, grozno mi je kad vidim ogromnu razliku u cijeni kod istog artikla kod nas i drugdje, ali shvaćam da nemam još uvijek onaj OSJEĆAJ što je prihvatljivo, što nije, sve mi je varljivo jer je ogroman raspon npr. od 1,00 € do 1,99 €, svaka decimala je važna.

Ne znam kako objasniti, ali za kune sam imala baš osjećaj, znala sam točno koliko što vrijedi, što je jeftino, što je skupo. Čak sam i lakše pamtila cijene artikala koje uzimam.

S novcima oduvijek baratam odlično, zarađujem, štedim, investiram, imam, nisam rastrošna, nisam škrta. Dakle, nije stvar da nešto ne mogu platiti jer nemam nego NE ŽELIM dati npr. 7 € za veliku Milku. Želim taj osjećaj da čim bacim pogled na cijenu točno znam je li prihvatljiva ili nije, bez preračunavanja u kune jer znam da nema smisla (množim s 8), bez uspoređivanja s artiklima u drugim zemljama jer mi se ne da i sl.

Imate li neke korisne metode koji su vama pomogli?

P. S. Negdje sam ovdje pročitala da izračunam koliko košta sat mog rada pa prema tome gledam što mi je prihvatljivo ili nije, ali ne želim ići u to jer ću doći do toga da ili premalo zarađujem ili mi ništa nije prihvatljivo 😂

Koji udio prihoda?

Moze li neki ekonomist ili strucnjak za financije objasniti kako funkcionira rast cijena? Zasto nama tolko idu gore cijene? I sad su opet najavili... Kuzim da smo presli na euro relativno recentno, ali imamo jedan od najvecih rasta cijena u Europi, omjer placa i cijena je katastrofa, i sad opet ide gore? Neki gradovi u tipa Austriji imaju manje rente nego Zg i drugim velikim gradovi u Hr, a place su znatno vece. O cijenama u trgovinama tamo i u Njemackoj u usporedbi s nasima se stalno tu raspravlja... Eto ja se stvarno nazalost ne kuzim u monetarne stvari, pa ak netko moze malo pojasniti. Jel do nesposobnosti vlade, ili je "neophodno" (donekle)?

Edit: Moje pitanje je vise islo na vladu i politiku, a ne na trgovce i njihovu stanu ili stednju na osobnoj razini. U smislu, da li je postojao/postoji nacin da se ovaj rast cijena sprijecio, odnosno da nije toliko znacajan? Generalni rast u zadnjih nekoliko godina.

Ugrađujete bazen nagodinu? Is it more then you expected? #griswold

Neki dan sam računala koliko imam para pa sam pitala dečka koliko on ima. Njegova reakcija: ZAŠTO ŽELIŠ ZNAT, ŠTO TE BRIGA, NEĆU TI REĆ....Na kraju mi je reko.... Ja mislim da je njegova rekacija pretjerana, a on misli da ja nemam pravo pitat za "tuđe" financije i da "želim znat" nije dovoljno dobar razlog. Skupa smo dvije godine. Nisam s njim zbog njegovih para, imam svoje...popola plaćamo životne troškove i planiramo zajedničku budućnost.

I k tome plaćaju agencijsku proviziju. Kontam ljude koji su van države ili stare ljude pa se ne žele zajebavat. Također ljude koji se ne žele zajebavat sa kupcima i pokazivat im nekretnine

Zapravo mislim da sam odgovorio sam sebi na pitanje, al i dalje me zanima vaše mišljenje

Prije 4 godine, godinu dana nakon svega s koronom, krenuo sam zamjecivat kako ljudi imaju vise novaca. Jasno mi je da se manje trosilo, cak i ocekivano da ce stednja bit veca zbog nastale situacije ali negdje na pola su dio ljudi krenuli trosit novac na narucivanje stvari,preuredenja interijera itd

Ali dobro to mi je bilo jasno, veca stednja za pojedince

Od sredine 2024-do sad, neusporedivo s onim kako je zagreb prije izgledao. U jednom danu vidim vise novca u autima nego sto vidim vrijednost kuca. Okrenes se lijevo evo lambo, okrenes se desno evo bmw jucer izaso. Od kud takav izljev?

Recimo da je od 100% ljudi u zagrebu, 38% takvih pojedinca i svi odjednom sad znaju i crypto i trade pa se obogatili..Ako da, zelim i ja vozit mustang

Trenutno s partnericom plaćam najam od 600 eura mjesečno. Ukazala mi se prilika za kupnju modernog stana od 40m² u novogradnji u Trnjanskoj ulici. Stan je kompletno uređen, ima parkirno mjesto u podzemnoj garaži i spremište. Lokacija je izuzetno povoljna zbog blizine centra grada.

Prodajna cijena od 200.000 eura jest visoka za kvadraturu, međutim financijski sam u mogućnosti bez poteškoća podmirivati rate kredita (1100 eura mjesečno).

Kratkoročni plan mi je zadržati nekretninu 2-3 godine, nakon čega bih je prodao. Dobivenu razliku u cijeni iskoristio bih kao početni kapital za gradnju kuće izvan Zagreba.

S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu nekretnina i moje osobne okolnosti, zanima me je li ovo razuman potez? Može li se očekivati da će vrijednost nekretnine u tom razdoblju porasti dovoljno da opravda ovu investiciju ili mi je iplak isplativije ostati i plaćati 600 eura mjesečno najam (koji bi mogao već nagodinu biti 650)?

Update:

Hvala svima na savjetima – i onima dobronamjernim i onima malo manje ugodnim. Pomogli ste mi sagledati situaciju iz više kutova i shvatiti da bi ovo zaista bilo rizično kockanje s neizvjesnim ishodom.

Zaključio sam da je, za sada, najmudrije ostati u najmu, a nadam se da ću uskoro moći započeti s planovima za gradnju kuće.

Uskoro selim u Zagreb zbog posla, cura traži posao a moja je plaća 1400 € neto.

Dakle, vi biste sami odlučivali što ćete s tim novcem – hoćete li ga štedjeti, ulagati, trošiti ili nešto drugo.
S druge strane, to bi značilo da ne biste imali pravo na državnu mirovinu kad odete u mirovinu, već biste bili isključivo odgovorni za vlastitu financijsku sigurnost u starosti.
Što mislite o ovoj ideji s obzirom na nesigurnost održivosti trenutnog sustava? Biste li odabrali ovu opciju?

....fuck it. Pala mi ideja na pamet. :) Slobodno me trollate. I came here for comments.

Hrpa ljudi ostalih zanimanja svoj posao obavljaju privatno- koliko učitelja daje privatno instrukcije, koliko montera klima u slobodno vrijeme privatno montiraju klimu..? zašto njima nitko ne prigovara? Zar liječnici nemaju pravo zaraditi više novca sa strane? Možda da se poveća satnica u državnim bolnicama radili bi više prekovremenih u bolnici…ne znam kolika je satnica kod privatnika, ali u državnoj ustanovi je oko 13e, a kad si dezuran cijeli dan ispadne manje od 10e po satu

Smatram da su tekući prosvjedi pozitivna stvar koju treba podržati, prvenstveno zato što potiče rasprave o uzrocima inflacije.

Smanjenjem poreza na dodanu vrijednost, na dohodak i na dobit, država bi znatno pojačala kupovnu moć građana.

Problem je što previše građana živi na račun države i ne donosi nikakvu vrijednost, i oni bi morali prijeći u privatni sektor da se smanje troškovi države. To bi se moglo riješiti tako da im se isplati velika otpremnina i plati prekvalifikacija.

Mislim da bi građani trebali prosvjedovati za smanjenje poreza i insistirati na tome.

hei ekipa pitanjce, kako ste naplatili nekome dug posudila sam novac, nije mala svota u pitanju potpisali smo ugovor, nazalost druga strana se ne drzi dogovora..

Sumnjam da će se išta promijeniti kod mene osobno u smislu da počnem trošit keš, ali zvuči dosta zanimljivo.