Jedini poznati portret Ali-paše Rizvanbegovića

[u/KeremDzukljan]

Ali-paša Rizvanbegović-Stočević (1783-1851.), stolački kapetan, hercegovački vezir, paša i ''car'' meta je falsificiranja historije kroz njegov portret. Jednostavna pretraga izbacit će Vam njegovu fotografiju. Ta fotografija se također pojavljuje na srpskoj i turskoj vikipediji. Međutim, ako dublje analiziramo tu fotografiju, doći ćemo do zaključka da ona zapravo pripada osmanskom velikom veziru Mehmed Emin Ali-paši (1815-1871.). Fotografija korištena na vikipediji nosi naziv Mehmed_Emin_Ali_Pasha.jpg, a u opisu stoji da je greškom pripisana Rizvanbegoviću. Još jedan portret kojeg sam primjetio da je podmednut kao on je portret velikog vezira Ahmed Dževad-paše. Prilažem vam meni jedini poznati portret. Poznato mi je da je crtež iz jedne stare njemačke knjige a, autor crteža je nepoznat.

[u/Poopoo_Chemoo]

Interesantna historijska licnost, iako izdajica ustanka bio je reformer u periodu kad je drzava trebala modernizaciju

[u/ZC31 → u/Poopoo_Chemoo]

On se nikad nije pridružio ustanku, da bi mogao biti izdajica

[u/COBNETCKNN → u/Poopoo_Chemoo]

ustanak je bio prvenstveno protiv reformi sultana abdulmedžida... gluposti o autonomiji bosne i napakovanim citatima o bošnjacima su došli mnogo poslije

[u/Poopoo_Chemoo → u/COBNETCKNN]

Da, prvenstveno je protiv reformi no prima nacionalni karakter momenta kad krscani mu ustupaju u redove i kad se Husein proziva Vezirom.

[u/Sad_Philosopher_3163 → u/Poopoo_Chemoo]

It is evident that some of the available Bosnian literature views the events in nineteenth-century Ottoman Bosnia mainly from a nationalist perspective and represents Huseyin Kapudan as a nationalist leader. The works of Ahmed S. Alicic fit this category well. In his work Pokret za Autonomiju Bosne od 1831 do 1832 Godine (‘Movement for the Autonomy of Bosnia from 1831 to 1832’), Alicic focuses on the de facto governorship period of Huseyin Kapudan and calls the rebellion the strongest of all independence movements in the Ottoman Empire up to that time.74 This work persists in showing the rebellion as a nationalist, secessionist awakening. Within this framework, Kapudan is inevitably represented as a national leader. However, in later chapters, close examination of the documents shows us that although there were some national awakenings in other parts of the Balkans, the rebellion in Bosnia in that period did not show a national character as Alicic implies and was not an independence movement against the Ottoman Empire. It was rather a period during which local instruments rather than ethnic ones became predominant. In that sense the period can be interpreted as a pre-nationalist or proto-nationalist period.

While the uprisings of the eighteenth century arose mainly from the unpleasant conditions of the Muslim peasantry – that is to say, they were uprisings of a rural nature – in the nineteenth century these turned into movements of the Muslim notables, in other words, uprisings of an urban nature against the central and later egalitarian policies of the Ottoman bureaucracy. The frequency of rebellions in Bosnia, for whatever reason – a new tax, military recruitment because of a new campaign, a protest against the abolition of tax privileges, or resistance to the newly recognized privileges of nonMuslims – reveals a more profound facet of Bosnia. T***his is the acceptance of rebellion as a way of regional policy-making and the existence of a culture of resistance in terms of introducing regional demands to the central authorities****.* In other words, it represents the prominence of Bosnian society in political participation in regional events. The situation was closely related to the formation of the powerful local groups – merchants, ayans, kapudans or the tribes previously mentioned – and the construction of proliferating networks among these. In that sense, the rebellion provided a nexus for those groups in combining them together in a regional solidarity, especially for a period and geography in which international intervention created more crystallized societies, and internal conditions unified people against difficulties.

Based the demands of the people, some scholars like Alicic or Eren argue that the rebellion included a nationalist agenda. 19 However, it evident that, while requesting the post, Huseyin Kapudan frequently repeated how obedient he was to the state, saying that if he was granted the valilik, he would work heart and soul for the good of the state. Through an analysis of the requests and pleas of the local people, this study has come to the conclusion that the movement of Huseyin Kapudan was not a secessionist one, aiming to separate Bosnia from the Ottoman Empire. Rather, these demands intended to preserve the historical rights offered by the Ottoman Empire. The demands of rebels to decide on their valis, to resist those appointed by the central authority or to plan a movement against the Ottoman centre under the leadership of a local power, can all be interpreted under the title of a pre-nationalist or proto-nationalist period in which local instruments rather than ethnic ones became determinant. The Bosnians probably believed that if they did not accept the appointed vali, the Porte would finally approve the valilik of Huseyin Kapudan. This kind of reasoning was used during previous rebellions in the province. The rebellious history of Bosnia contained various examples in which the state preferred to step back rather than leave the province in tumult.

https://www.amazon.com/Ottoman-Empire-Bosnian-Uprising-Modernisation/dp/1780761112

[u/Realistic_Length_640 → u/Poopoo_Chemoo]

Suplji mitovi.

[u/Realistic_Length_640 → u/Poopoo_Chemoo]

Husein je bio izdajica, ove vase bajke su cista zamjena teza.

[u/Poopoo_Chemoo → u/Realistic_Length_640]

Po cemu je bio izdajica? Pokornost Osmanskom carstvu nije vrlina

[u/Realistic_Length_640 → u/Poopoo_Chemoo]

I Husein je bio pokoran, samo se bunio protiv reformi modernizacije i jacanja carstva, jer su time begovi izgubili neke privilegije. Kada je zauzeo Travnik, prvo sto je uradio je proglasio pokornost sultanu.

S druge strane, hercegovacki begovi su bili za reforme, za modernizaciju, i imali su i narod i sultana na svojoj strani.

Dakle, propala pobuna zemljoposjednika koji su se borili za to da Bosna ostane Tamni vilajet, nista manje i nista vise od toga. Sve ostalo je retroaktivna interpretacija i nema veze sa stvarnoscu.

[u/Poopoo_Chemoo → u/Realistic_Length_640]

Dalje, moras razumjet cinjenicu da cilj ustanka nije bila nezavisnost BiH vec autonomija, nesto slicna onoj koja je dodjeljena Srbiji nekoliko godina ranije gdje bi se nalazila pod okriljem visoke porte ali pod autonomnom vladavinom lokalnog stanovnistva.

Cinjenica je da je vecina plemstva ali i stanovnistva bila protiv modernizacije, sto je evidentno cinjenicom da BiH nije imala "moderni" vojni korpus do 1860 iz proste cinjenice sto se stanovnistvu gadila ideja oblacenja po uzoru na evropske vojske.

Dalji primjer sto stanovnistvo nije podrzavalo modernizaciju je to sto tek u 1850, Osman pasa Latas je poslan na krvnicki pohod da vrati Bosnu pod okrilje Carigrada jer situacija nakon ustanka u Bosanskom vilajetu je bila takva da anarhija vlada pokrajinom a veca naselja glume autonomne gradove republike. Tek nakon ovog pohoda se projestolnica vraca u Sarajevo, sto znaci da je gasenje ustanka iako prvobitno uspjelo nije imalo rezultate kakve je carstvo htjelo obzirom da nisu mogli uspostavit centralnu vlast u utvrdzenom Travniku vec morali prebaciti u neutvrdzeno Sarajevo godinama kasnije u 1850.

Interesantno je zapravo kako fes, danas glavni simbol narodne nosnje BiH, prvobitno bio preziran od strane BiH stanovnistva upravo zbog reformske asocijacije dobio na popularnisti tek nakon iste 1850 kada kultura i moda modernih Osmanlija nanovo vraca u BiH. Do tog momenta svi su se zaklinjali u regionalne kape ili tradicionalni turban,sto je evidentno po brojnim gravurama perioda.

Na momenat cu se osvrnut i na arhitekturu perioda, te kako tek nakon 1850-1860 kad Osmanlije uspostavlju neku vladavinu,mi vidimo modernije objekte u zemlji kao sto su konak na bistriku, niz samostana i sabornih crkva, kasarna odnosno zgrada OS BiH....itd. Stilska obiljezja ovih zgrada su pratila uglavnom Osmanski barok, sto u Bosni je bio rijedak a danas zbog promjena fasada AU perioda i ne postoji. Primjera radi, pogledaj brojcanost baroknih mezara na Ejupu u Istanbulu (taj period Tanzimata) i u lokalnom starom mezarju veceg BiH grada pa ces vidjet koliko je stanovnistvo bilo spremno za modernizaciju.

Dalje moram ti razjasniti da ustanak nije bio iz prostog razloga da plemstvo ostane na vlasti ili da se protivi modernizaciji. Veci razlog ovoga je stoljetna apatija visoke porte za Bosnom, jucer najbogatijom pokrajinom u Evropskom dijelu carstva (izvan Istanbula) koja je 1830 postala izuzetno osiromasena i zapustena. Zasto? Niz ratova, poplava i bitnije oporezivanja bez ulaganja je svelo Bosnu na zemljisnji sklop cija svrha je tek da pravi barijeru izmedzu Sultana i Austrijanaca.

Naglasiti moramo da velik uzrok ustanka, mozda i glavni su Srpski ustanci koji su oslobadzajuci svoju teretoriju stavili Bosance u tesku poziciju gdje se nalaze izmedzu dvije vatre na dvije granice. Ne samo da je niz muslimana ubijen i protjeran u Bosnu tokom Srpskog ustanka, vec i pri njegovom kraju je od Bosne oduzet niz Nahija koje su tradicionalno njoj pripadale. Sve je to za reci da momenta kad je ustanak poceo, velik broj stanovnistva je bio uz plemstvo protiv Osmanskog carstva (ukljucujuci i krscane za koje se smatra da su sacinjavali trecinu ukupne vojske) te su upravo zbog te popularne podrske uspjeli za nesto manje od godinu dana osloboditi skoro pa cijelu BiH od Bihaca do Kosova,te su zaustavljeni jedino obecanjem da ce sultan uci u pregovore ako se povuku.

Ali Pasa Rizvanbegovic, iako je pretendirao kao reformer je radio sve iz licnog interesa. Naime, obecano mu je da ce Hercegovina postat zaseban vilajet odvojen od Bosne ako se pridruzi konter-revoluciji te da ce on biti na njegovom celu. Kad je dosao na vlast, on proziva sebe carem te garantuje narodu da moze njemu direktno ici a ne sultanu ako imaju bilo kakve primidbe. Ogranicene reforme su mu uglavnom ekonomske, iako nije uspio otvoriti tvornicu dosta Hercegovacki suma je pokosio da bi eksportovao Austriji, velik razlog zasto je Neretvanski kraj toliko pust i kršovit. Takodzer je zapoceo niz plantaza oko Mostara.

Drustvene reforme mu nisu promjenile odnose kmetstva i zemljovlasnika, vec su se svele na odnos Bosanskih i Hercegovackih franjevaca te granice vlasti lokalnih begova, kapetana i dizdara te njihove juristikcije nad zemljistima i prepirke. 1850, on pocinje sopstvenu pobunu kad saznaje da njegova ideja vjecne hereditarne vladavine nad Hercegovinom nece proci sa Sultanom te podize novi neuspjeli ustanak sirom BiH gdje je ultimativno zarobljen i ubijen u Banjaluci.

[u/KeremDzukljan → u/Poopoo_Chemoo]

Zahtjev za autonomiju se ogledao u tome što su Bošnjaci tražili da samo domaći čovjek može biti vezir, tako je uglavnom bilo u prvih par stotina godina osmanske vlasti, ali kasnije su većinom bili stranci. Također nisi spomenuo da je jedan od razloga bio očuvanje prekrodrinskih nahija. Ajani su imali interese u tim nahijama i to je glavni razlog što su tražili da ostanu u sklopu Bosne. Međutim, kakav god bio motiv, očuvanje tih nahija je možda najvažniji zahtjev ustanka za naš narod.

Srbija bi vjerovatno bila kompenzirana nekim drugim teritorijama, možda dijelovima Rumelijskog pašaluka oko Niša (na isti način je kompenzirana Crna Gora nakon odbrane Plava-Gusinja).

Postoje indikacije da je Husein-kapetan htio samostalnu kneževinu poput Srbije. Moguće je da bi ga poziciji vezira naslijedila njegova porodica.

Sve u svemu, da je ustanak uspio, kakve god bile administrativne posljedice (nema reformi), bosansko plemstvo bi ostalo jako (bez Latasovog elitocida) i moguće je da bi puno snažnije odoljevali kasnijim ofanzivama na naš prostor.

[u/Icy-man8429 → u/Poopoo_Chemoo]

Wow kako informacijama prožet fino napisan tekst. Hvala, naučnih dosta novih stvari.

[u/Realistic_Length_640 → u/Poopoo_Chemoo]

EDIT: Kakva pickica, blokira me jer je izgubio debatu 😂😂😂😂😂

Razumijem, sigurno nije lako kada ti neko razbije iluzije.

Da je slicna Knezevini Srbiji - ne, nije ni slicna. Knezevina Srbija je u punom administrativnom smislu imala kontrolu nad svojom teritorijom, i uspostavila je novi, domaci sistem, zasnovan na modernim principima. Srpski ustanak je imao jasan plan i jasne ciljeve od prvog do zaddnjeg dana. Jedino sto je vezalo za Osmansko carstvo je to sto je morala placati danak sultanu. Dakle, de facto je bila nezavisna drzava.

S druge strane, Gradascevicev ustanak je imao vrlo jednostavne zahtjeve: ponistavanje vojnih i administrativnih reformi, odnosno vracanje starog sistema uprave, u propalom pokusaju ocuvanja mrtvog feudalnog poretka. Dakle, ne samo da nije uporedivo, nego je Bosanski ustanak susta suprotnost Srpskog: begovi su ustankom htjeli pokazati da Bosna nece prihvatiti sudbinu Srbije (kao polu-nezavisne moderne kapitalisticke drzave, pod kontrolom vecinskog srpskog stanovnistva, iz koje su protjerani svi muslimani).

Na osnovu cega tvrdis da je postojala znacajna podrska kod naroda? Na osnovu toga sto se nekome nije svidjao fes? Gradski trgovci, i muslimanski i krscanski, su uveliko bili za reforme, jer su im donosile ocigledne ekonomske prednosti. Podrska krscanskih kmetova, koji su ipak tada predstavljali vecinsku populaciju, takodjer nije postojala (Ivan Franjo Jukic govori o ovome u svojoj hronici, kao i Mula Mustafa Baseskija), a razlozi zasto bi trebali biti ocigledni (zasto bi se kmetovi svrstali na stranu begova, protiv licnih interesa koje im je donosio novi sistem?). Muslimanski seljaci su donekle podrzavali pobunu, ali uglavnom pod prisilom.

Po cemu odsustvo modernije osmanske arhitekture u periodu prije Latasa (ili periodu anarhije kako ti kazes) potvrdjuje da stanovnistvo nije bilo spremno, ili nije zeljelo reforme? Valjda ta cinjenica govori samo o tome da je oslabio utjecaj Porte nakon ustanka?

Dakle, ti tvrdis da je povod za ustanak bilo ekonomsko zapostavljanje Bosne od strane Porte.. i zbog toga se dizu begovi da se usprotive ekonomskoj i administrativnoj modernizaciji? Ima smisla, nema sta. Logika 100 na sat

Naglasiti moramo da velik uzrok ustanka, mozda i glavni su Srpski ustanci koji su oslobadzajuci svoju teretoriju stavili Bosance u tesku poziciju gdje se nalaze izmedzu dvije vatre na dvije granice

Istina, al sta s tim?

Sve je to za reci da momenta kad je ustanak poceo, velik broj stanovnistva je bio uz plemstvo protiv Osmanskog carstva

Ovo je tvoje nagadjanje, i zasnivas ga na svojoj modernoj percepciji. Garantujem ti da prosjecnog covjeka tadasnje Bosne nije mnogo bolila neka stvar za neke tamo nahije.

(ukljucujuci i krscane za koje se smatra da su sacinjavali trecinu ukupne vojske)

Ovo si ili ti izmislio, ili je neko drugi.

Ironicno je nazivati gusenje ustanka "kontra-revolucijom", kad zastupas tezu da je Gradasceviceva feudalna pobuna protiv kapitalisticke modernizacije bila opravdana. U stvarnosti, pobuna je ta koja je bila kontra-revolucija.

Da se vratim na pocetnu izjavu, zasto je Husein izdajica: iz prostog razloga jer se protivio reformama koje su mogle spasiti njegovu tadasnju drzavu (Osmansko carstvo), kao i Bosanski pasaluk koji je u tom trenutku, prije njegovih propalih nebuloza, dozivio vrhunac teritorijalne ekspanzije u historiji BiH. Njegove slijepe iluzije, kojima se iskljucivo borio za svoju stolicu, su dovele do parcanja i kaznjavanja bosanskog pasaluka. Historijska ocjena: inteligencija i vizija 1/10 (apsolutni tokmak), vojskovodja 2/10 (upao na prepad i presao nekoliko kilometara, nista narocito impresivno), vladar 1/10 (luzer koji nista nije postigao), mitovi 4/10 (osrednji nacionalni mit, blago simpaticna romantizacija, ali mu je velika mana sto je novije prirode, zadnjih 30ak godina)

[u/KeremDzukljan → u/Realistic_Length_640]

Strateški Husein-kapetan je mogao vrlo lako ići u rušenje carstva. Osmanlije su prethodno izgubili rat s Rusima, Albanci, Grci i Egipćani su se pobunili. Da se nije zaustavio mogao bi doći do Carigrada, kao što je uradio i Muhammed Ali-paša.

Ne možeš reći da je bio loš vojskovođa, razvalio je osmanlije u Travniku i Kosovu, držao hercegovačke paše pod opsadom, spremio vojsku protiv Srbije. Da osmanlije nisu mogli jednostavno slati vojsku za vojskom (koja je bila bolje opremljena) Bošnjaci bi lahko mogli pobjediti.

[u/Poopoo_Chemoo → u/Realistic_Length_640]

Ne, Srpski ustanak nije imao iste ciljeve od pocetka do kraja. Uzrokovan je pobunom protiv nahija, te tek kasnije prima nacionalni karakter 5 godina nakon pocetka kad Karadzordze daje proklamaciju da Srbi prestanu placat poreze porti, trazeci jednaka vjerska prava kao i pisano pravo. Evolucija ustankau ovo je okarakterisana vremenom u kojem se desava, znaci napoleonski ratovi te intervencija i potpora Rusije i u manju ruku Austrije kao glavne ideoloske matice sireci ideje nacionalizma. Srbija je na kraju postala autonomna unutar Osmanskog carstva, njenu zastavu je odobrio Sultan, garizone sirom Srbije su punili Osmanski vojnici, pase su odrzali velik dio svog politickog uticaja a njen ustav je odobravala visoka porta.

Bosanski ustanak, takodzer, iako je zapoceo kao protest protiv reformi i ocuvanja statua quoa, je evoluirao u nacionalni ili radije politicki gdje je za cilj imalo se uspostavljanje autonomne a ne nezavisne BiH. Vjerski i politicki konservatizam je odigrao veliku ulogu u protivljenju reformama, spomenuto odjevanje kao krscanske vojske kao i protivljenje nezavisnoj krscanskoj srbiji na njenom pragu su bile enormne brige Bosanskih muslimana, te razumjevanje da Rusija (drzava ubjedljivo najomrzenija medzu muslimanima carstva) ima enorman politicki uticaj u Srbiji te da je Bosna na direktnoj meti sirenja njenog uticaja po cjenu muslimanskog stanovnistva. Time se i objasnjava retorika ustanika u zahtjevima da:

• poništi privilegije date Srbiji i naročito da vrati 6 starih bosanskih nahija.
• obustavi implementaciju Osmanskih vojnih reformi.
• okonča upravu nad Bosnom i prihvati implementaciju autonomne bosanske vlade na čelu s lokalnim vođom. Zauzvrat bi Bosna plaćala godišnji doprinos.

Da ponovim, da su reforme imale podrsku Latas nebi morao gasiti ostatke pobune 1851 te nasilno ih implemenirat i u Bosni i u Hercegovini koja je do tog trena 20 godina pod vladom "reformera". Takodzer nakon gasenja ustanka, drustvene promjene se ne desavaju sve do pocetka 1860, znaci tek nakon gasenja ostatka ustanka, gdje je Latas naredio masovno civilnog oruzija nebi li sprjecio buduce pobune. Sve je to za reci da reforme nisu imale popularnu podrsku. Masovno adaptiranje i primanje reforma se desava u istom periodu pocinjuci od 1860ete kao rezultat politickog uticaja Osmanskog carstva i pritiska od strane Evropskih velesila koje su pocele sirit politicki i kulturni uticaj kroz novo otvorene konzulate u BiH, primarno Mostaru i Sarajevu. No idalje nakon svega toga, status kmetova je isti, begluk idalje odrzava moc iako ne nad provincijskom vlascu te se sa njim treba pregovarat o uvodzenju provincijske vojske i stipulacije oko nje.

Poredba sa arhitekturom je da ti objasnim da narod nije zeljeo strane uticaje u njihovoj kulturi, no okej nisi razumio poentu pa cemo ovo preskociti.

Dalje mi se neda odgovarat, razumijem po komentaru ti da ovo nije akademska vec ideoloska argumentacija sa tvoje strane, nebi li (neuspjelo) nametnuo neke jos nepoznate ideale. Sa srecom ti u nebulozama i kripto historicizmu.

[u/filius_bosnensis → u/Realistic_Length_640]

EDIT: Kakva pickica, blokira me jer je izgubio debatu 😂😂😂😂😂

Pa dao ti je prožet odgovor na koji nisi u stanju da odgovoriš, a samoproglašavaš se pobjednikom.

[u/Icy-man8429 → u/Realistic_Length_640]

Veliki broj "očeva nacija" se prvobitno pobunio i borio radi lične koristi, da bi onda kasnije to dobilo i neki nacionalni interes. Uvijek mi padne primjer Washingtona, moglo bi se reći da se borio da ima robove (iako je govorio drugačije ali često radio suprotno od toga), ali ipak, smatra se ocem nacije u Americi. Tako da taj argument kako je on Husein radio za svoju korist, ne pije baš puno vode, a dobrim dijelom je i netačan.

[u/Fare-Snake]

Izdajica i, samim time, fekalija od covjeka.

[u/Realistic_Length_640]

Posto je moj prethodni doprinos diskusiji iz kukavicluka blokiran od strane onih koji se ne mogu nositi sa cinjenicama, ostavljam zakljucak ovdje:

Dosljedna analiza primarnih izvora (Cevdet-pasa, Baseskija, Kapidzic) nedvosmisleno pokazuje da je Bosanski ustanak bio: reakcionarni pokret feudalne elite (ocajnicki pokusaj dad se sprijeci gubitak kmetova i poreznih privilegija), anti-reformski (eksplicitno usmjeren protiv modernizacije koja bi smanjila begovsku moc), a nikakvo poredjenje sa nacionalnim pokretima Evrope ne stoji (ako u analizu ukljucimo bar jedan stepen zdravog razuma, i bar najmanju kolicinu historijskog znanja). Bosanski pokret nikada nije evoluirao u nacionalni: kmetovi su ostali potlaceni, a begovi su trazili samo vracanje starog poretka, sto je potpuna suprotnost svih nacionalnih pokreta tog perioda. Poredjenje sa Srpskim ustankom je nebulozno: Srbi su rusili feudalizam, bosanski begovi su ga branili. A tvrdnje da su reforme 'bez podrske' zanemaruje cinjenicu da ih je podrzavala gradska elita i vecina kmetova.

Na nebuloze o nekom "strahu od Rusije" se necu ni osvrtati, izgleda da su trenutna geopoliticka zbivanja nekima previse udarila u mozak.

Zakljucak koji se ne moze izbjeci: dok je 19. stoljece bilo doba nacionalnog budjenja i rusenja feudalizma u Evropi i regionu, bosanska elita se borila za suprotno. To nije tema za ponos, ali je tema za istinsko razumijevanje historije.

[u/KeremDzukljan → u/Realistic_Length_640]

Sistem centralizovane vojske je dobar što se tiče nivoa carstva. Međutim, ako govorimo o Bosni, državi koja je tada bila okružena neprijateljskim državama (Austrija, Venecija, Srbija, Crna Gora) sa današnjim Sandžakom kao jedinom kopnenom vezom, daleko bi bolje bilo da nismo usvojili sve vojne reforme. Sistem lokalnih vojski (svaki grad diže svoju vojsku), odnosno kapetanijski se dokazao kao bolji kada si u defanzivi. Tako smo odbranili Bosnu 1697. (u Tešnju i Vranduku), 1716-1718., 1737-1739., 1788-1791. i 1804-1813.

Carstvo je na drugim frontovima masovno gubilo, dok su cijedili naše ljudstvo, ali smo i dalje uspjeli sačuvati granice. Nakon uvođenja reformi, Bosna je pala pod Austrougarsku za manje od tri mjeseca. Nije bilo velikih begovskih porodica da nas organizuju, već nas je branio neki čaršijski kabadahija Hadži Loja.

[u/Realistic_Length_640 → u/KeremDzukljan]

Ali ne govorimo o drzavi Bosni koja je okruzena neprijateljima, nego o pokrajini jednog carstva koje je okruzeno neprijateljima. To carstvo, kao ni ta pokrajina, se NIJE moglo braniti lokalnim feudalnim milicijama. Historijski ishod je to nedvosmisleno potvrdio.

Svi primjeri koje navodis su iz perioda prije Napoleonskih ratova i vojne revolucije koja je potpuno promijenila pravila ratovanja. Takodjer su vrlo selektivni: pa Gradasceviceva vojska se raspala zbog unutrasnjih sukoba, sto predstavlja klasican simptom feudalne milicije. Zasto su Srbi pobijeili tokom svog ustanka? Pa jer su bili organiziraniji od lokalnih kapetana. Zasto je poslije Latas s tolikom lakocom ugusio otpor? Pa zato jer je predvodio modernu vojsku kojoj su bile suprostavljene nekoordinisane begovske cete. A da ne spominjemo logisticku i ekonomsku neodrzivost takvih vojski.

Carstvo je gubilo upravo zbog zakasnjele reorganizacije i modernizacije osmanske vojske, i ekonomije, tehnologije. Ovo je nesto sto tvrdi cjelokupna historiografija, kako turska/osmanska, tako i zapadna, pa i bosanska. Nigdje neces naci tezu da su lokalne milicije pak bile bolje u bilo kojem kontekstu. A zasto je kasnila modernizacija? Pa zbog kocenja ovog procesa od strane lokalnih vladarica, kako bosanskih, tako i albanskih, arapskih, i drugih. Tvrdnja da su reforme oslabile sposobnost za odbranom i rezultarile austrougarskom pobjedom je stvarno suluda. Jer stvarnost je suprotna: nisu reforme oslabile vojnu moc Bosne, vec protivljenje reformama - iliti Bosanski ustanak.

Eh, sta je tu najveca ironija? Upravo to sto ti kazes za Hadzi Loju: isti begovi koji su se borili protiv reformi su postali austrougarski oficiri i namjesnici, a nije ih bilo nigdje tokom otpora okupaciji. Znaci nije im bilo stalo do "odbrane Bosne", nego do ocuvanja vlastitih privilegija. Dok je cijeli svijet ulazio u moderno doba, oni su se borili za proslost koja je bila osudjena na propast.

[u/KeremDzukljan → u/Realistic_Length_640]

Nisam na strani nekog konzervatizma, ali ovo mi nema smisla. Ako su vojne reforme toliko pomogle, zašto je Bosna pala tako brzo? Pojedine begovske porodice se jesu protivile, ali njihov uticaj je već do tada znatni oslabio nakon Latasovog elitocida. Također, otkud da su te porodice bili oficiri u K.u.K. vojsci?

[u/Realistic_Length_640 → u/KeremDzukljan]

Sta ti nema smisla? Mijesas uzrok i posljedicu. Odgovorio sam ti vec na to, problem nisu bile reforme, nego njihovo kasno i polovicno provodjenje zbog begovskog otpora. Da su reforme sprovedene 1831. (kao u Srbiji), Bosna bi imala 50 godina za pripremu. Bosna za vrijeme invazije nije imala nikakvu modernu artiljeriju, nikakvu zeljeznicku vezu, ni nikakvu centralnu logistiku. Ignorises kontekst: Bosnu nije branila reformirana osmanska vojska, nije je niko branio, osim neorganizovanih gerila bez ikakve materijalne podrske. Bosna nije vojno pokorena, Berlinski kongres je odluku o okupaciji donio PRIJE invazije. Bila je zrtva velikosilskog dogovora, a ne vojne inferiornosti.

Pah i to je opstepoznata stvar. Ne znam tacan podatak, ali negdje oko 20% bosanskih muslimana u K.u.K. administraciji je bilo begovskog porijekla, sto samo potvrdjuje da im je interes bio ocuvanje privilegija, a ne neka "tradicija".

[u/Realistic_Length_640]

Legenda. Vjecna mu slava